Pregled otvaranja
Kraljev gambit
1. e4 e5 2. f4
Preko 400 godina staro je ovo otvaranje u kojemu bijeli žrtvuje pješaka sa ciljem bržeg otvaranja. Zabilježeno je u djelu Ruy Lopeza Segure, španjolskog svečenika iz Zafre, u provinciji Estramaduri, koje je izašlo iz tiska 1561. g u Alkali. Kraljev gambit je doživio procvat u 19. st. kada je bio gost mnogih turnira.
Ali, početkom 20. st. gambitni turniri u Beču, Opatiji i Badenu su zadali udarac ovom otvaranju. Još sredinom 19. st. austrijski majstor Karl Falkbeer (1819-1885) razradio je protugambit, tako da je u nekim varijantama bijeli taj koji se brani.
Evo jedne tipične partije:
SPIELMANN – BOGOLJUBOV
Carlsbad, 1923.
1. e4 e5 2. f4 ef4 3. Lc4 Sf6 4. Sc3 c6! 5. d4 Lb4! 6. Df3 d5 7. ed5 0-0 8.
Sge2 cd5 9. Ld3 Lg4 10. Df4: Le2: 11. Ke2: Sc6 12. Le3 Te8 13. Tf1 De7 14. Tf3 Tad8 15. Kf1 Td6 16. Dh4 Lc3: 17. Lg5? Ld4:! 18. Lf6: Df6:!! Bijeli predaje
Talijansko otvaranje
1. e4 e5 Sf3 Sc6 3. Lb4 Lb5
Ovo otvaranje zauzima počasno mjesto u šahovskoj literaturi jer sa njim mnogi mladi šahisti započinju karijeru. Spominje se u talijanskim šahovskim rukopisima još iz 15. st. Pored toga Talijanska partija nalazi se u čuvenom Getingenškom rukopisu. U starim talijanskim rukopisima Talijanska partija se nazivala “Giuocco pianissimo”, dok nastavak sa 4. c3 naziva se “Giuocco piano” i dovodi do žive igre i mnogih varijanti koje su podrobno analizirane. Za crnog su nađeni putovi obrane i otupljena je oštrica bijelog.
HOFFMAN – PETROV
Varšava, 1844.
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lc4 Lc5; 4. c3 Sf6 5. d4 ed4 6. e5 Se4 7. Ld5 Sf2:!? 8. Kf2: dc3+ 9. Kg3 cb2 10. Lb2: Se7 11. Sg5? Sd5: 12. Sf7: 0-0!! 13. Sd8: Lf2+ 14. Kh3 d6 15. e6 Sf4+ 16. Kg4 Se6: 17. Se6:+ Le6:+ 18. Kg5 Tf5+ 19. Kg4 h5+ 20. Kh3 Tf3++ mat
Igra četiri skakača
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Sc3 Sf6
U ovom otvaranju sva četiri skakača odmah ulaze u igru, pa od tuda i naziv. Poznato je još u 16. stoljeću, a spominje ga i talijanski teoretičar Polerio (1548-1612) u čijim se rukopisima nalazi još nekoliko otvaranja. Igra dva skakača, Središnji gambit, kao i prvi potez Daminog gambita. Igra četiri skakača lako može prijeći u Škotsku ili Talijansku partiju. Nekada je to bilo standardno otvaranje (pogotovo polovicom 19. st.) Smatralo se da je normalno na taj način započeti borbu jer je konj figura koja prirodno treba ići prva. Igra četiri skakača je bila moćno oružje u rukama dr. Zigberta Taraša (1862 – 1934) i Akibe Rubinštajna
(1882 – 1961). Ovo otvaranje je kasnije sa velikim razumijevanjem igrao svjetski prvak dr. Mihail Botvinik.
PETROSJAN – KUPREJCIK
Moskva, 1976.
1. d4 d5 2. c4 c6 3. cd5 cd5 4. Sc3 Sf6 5. Sf3 Sc6 6. Lf4 e6 7. e3 Ld6 8 Lg3 Se4 9. Se4: de4 10. Sd2 Lg3: 11. hg3 e5 12. de5 Da5 13. Db3 De5: 14. Le2 De7 15. Tc1 0-0?! 16. Se4! De4: 17. Ld3 Db4+? ( Trebalo je igrati 17. … De5 i vjerojatno bi se bijeli zadovoljio vječnim šahom. ) 18. Db4: Sb4: 19. Lh7:+ Kh8 20. Lb1+ Kg8 21. Tc4 a5 22. Lh7+ Kh8 23. Lf5+!!. Crni predaje.
Kraljeva indijska obrana
1. d4 Sf6 2. c4 g6 3. Sc3 Lg7
Za najbolje poznavatelje važe sovjetski velemajstor David Bronstein i velemajstor Svetozar Gligorić. Veliki prilog Kraljevoj indijskoj obrani dao je i sovjetski velemajstor Jefremovic Boleslavski (1919 – 1977). U ovoj obrani, za razliku od Damine indijske obrane, crni fijanketira lovca na polje g7. Postoji određena sličnost između ove obrane i Staroindijske obrane, u kojoj crni postavlja pješake na polja d6 i e5, ali razvija crnopoljnog lovca na polje e7.
AVERBAH – ARONJIN
Riga, 1954.
1. d4 Sf6 2. c4 g6 3. Sc3 Lg7 4. e4 d6 5. Le2 0-0 6. Lg5 (Averbahov sistem) c5 7. d5 h6 8. Lf4 Sbd7 9. Sf3 Sg4 10. Dd2 Kh7 11. Lg3 Sge5 12. Se5: Le5: 13. f4 Ld4 14. Sb2 Lf6 15. 0-0 g5? 16. e5! de5 17. fg5 Lg5: 18. Ld3+ Kg7 19. De2 Th8 20. d6 e6 21. Sc7 Tb8 22. Tf7:+! Crni predaje, jer k’ matu vodi varijanta 22. … Kf7: 23. Dh5+.
Damina indijska obrana
1 d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sf3 b6 4. g3 Lb7 5. Lg2 Le7
Naziv indijska obrana potiče od pradomovine šaha. Naziv indijskoj igri dao je jedan “amater”. Taj je dokazivao da su prije puno stoljeća Bramani u Indiji ovako počinjali partije. Damina indijska obrana je na neki način pandan Kraljevoj i Staroindijskoj obrani. U daminoj indijskoj obrani crni otvara lovca na b7, pošto je bijeli prethodno razvio skakača na polje f3, dok je obrnuta situacija kod drugih indijskih obrana.
UHLMANN – SMISLOV
Moskva, 1971.
1. c4 Sf6 2. Sc3 e6 3. Sf3 b6 4. g3 Lb7 5. Lg2 Le7 6. 0-0 0-0 7. d4 Se4 8. Ld2 d5 9. cd5 ed5 10. Tc1 Sd7 11. Lf4 c5 12. dc5 Sc3:! 13. bc3 Sc5: 14. Le5 Te8 15. Te1 Se4 16. Da4 a6 17. c4 Lc5 18. e3? dc4 19. Dc4: Tc8
20. De2 Sf2:!! 21. Df2: Lf3: 22. Lh3 Te5:!! 23. Lc8 Lc6 24. Lh3 De8 25. Lg2 Te3:! 26. Kh1 Lg2:+ 27. Kg2: De4+ 28. Kh3 De6+ 29. Kg2 Dd5+ 30. Kh3 Te6! Bijeli
predaje. Zanimljivo je da je sa istim otvaranjem Smislov pobijedio Uhlmanna kao crni u Moskvi, 1956. u 18 poteza.
Englesko otvaranje
1. c4
Kao što samo ime kaže, ovo otvaranje je dobilo ime po Engleskoj, a to se dogodilo 1851. godine kada je u Londonu odigran prvi međunarodni turnir, koji je označio prekretnicu u razvoju šaha u svijetu. Za primjenu i populariziranje otvaranja, čiji je prvi potez 1. c4 zaslužan je najčuveniji engleski šahist i organizator velikog turnira 1851. godine Howard Staunton (1810 – 1874). Staunton je životnu karijeru počeo kao glumac, ali budući da je shvatio da kao glumac neće postići veliku karijeru, počeo se baviti novinarstvom, poviješću, književnosti i šahom.
IVKOV – DUNKELBLUM
Kaorle, 1972.
1. c4 Sf6 2. Sc3 c5 3. g3 d5 4. cd5 Sd5: 5. Lg2 Sc7 6. d3 e5 7. Sf3 f6 8. Sd2 Dd7 9. 0-0 Le7 10. Sc4 Sc6 11. Da4 Sd8 12. Dd7:+ Kd7:? 13. Le3 Sc6 14. Tac1 Sa6 15. Sd5 Sd4? 16. Ld4: ed4 17. Tfe1 Tb8 18. e3! de3 19. Te3: Ld8 20. Tce1 Sb4 21. Lh3+ Kc6 22. Te6+! Le6: 23. Te6:+ Kd7 24. Tf6:+. Crni predaje.
TIMMAN – BAKALI
Nica, 1974.
1. e4 d5 2. ed5 Sf6 (ovo je skandinavski gambit jer crni žrtvuje pješaka na d5) Inače se obično igra 2. … Dd5:) 3. d4 Sd5: 4. c4 Sb6 5. Sf3 Lg4 6. c5 Sd5? 7.
Db3 b6? 8. Se5!. Crni predaje jer od prijetnji 9. Sg4 i 9. Lb5+ nema dobre zaštite.
Aljehinova obrana
1. e4 Sf6 2. e5 Sd5 3. c4 Sb6 4. d4 d6
Ovo je jedno od novijih otvaranja. Igrano je i prije Aljehina u drugačijem obliku koji nije ostavio traga u šahovskoj literaturi. Aljehin je prvi put primijenio ovu obranu u jednoj konsultacijskoj partiji u Zürichu 1921. godine. Zadovoljan rezultatom i analizama, uvodi je u turnirsku praksu samo mjesec dana kasnije na turniru u Budimpešti. Aljehinova obrana smatra se korektnim otvaranjem i čest je gost na šahovskim turnirima, čuvajući na taj način uspomenu na šahovskog genija Aleksandra Aljehina.
MOLNAR – Dr TARTAKOWER
Pariz, 1955.
1. e4 Sf6 2. e5 Sd5 3. c4 Sb6 4. c5 Sd5 5. Sc3 e6! 6. d4 Sc6 7. Sd5: ed5 8. f4? d6 9. cd6 cd6 10. Sf3 Lg4! 11. Le3 de5 12. fe5 Lb4+ 13. Kf2 0-0 14. Le2 f6! 15.
ef6 Df6: 16. Thf1 Tae8 17. Db3 De6 18. Lb5 Lf3: 19. gf3 Tf3:+!! 20. Kf3: Dh3+. Bijeli predaje
Zatvorene igre
Damin gambit
1. d4 d5 2. c4 e6
Damin gambit pripada u omiljena otvaranja na šahovskim natjecanjima. U prošlosti se smatralo da je to otvaranje drugog reda, suviše mirno i nezanimljivo, da bi zadovoljilo ukus poklonika igre figura i vratolomnih kombinacija. Ovo shvaćanje počinje se mijenjati poslije partije Staunton – Sent Aman (1843. godine).
Daminim gambitom – varijanta Ortodoksne obrane bile su otvorene dvije partije igrane u razlicitim vremenima. To su Janowski – Chajes, New York 1916. i Mikenas – Keždin, Prag, 1931. na 4. olimpijadi. One su imale isti tijek punih 18 poteza, pa su se onda njihovi putevi razišli i u potezima i u rezultatu.
JANOWSKI – CHAJES
New York, 1916.
1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sc3 d5 4. Lg5 Sbd7 5. e3 Le7 6. Sf3 dc4 7. Lc4: a6 8. 0-0 b5 9. Ld3 c5 10. De2 Lb7 11. Tfd1 Db6 12. Tac1 0-0 13. Se5 Tfe8 14. dc5 Sc5: 15. Lf6: Lf6: 16. Lh7:+ Kh7:
17. Dh5+ Kg8 18. Df7:+ Kh7. (Sada je Janowski osvojio nagradu za ljepotu) 19. Sd7! Sd7: 20. Td7: Lc6 21. Se4!! Lb2: 22. Sg5+ Kh6 23. g4 g6 24. h4 Th8 25.
Dh7+ s matom.
MARSHALL – BERN
Pariz, 1900.
1. d4 d5 2. c4 e6 3. Sc3 Sf6 4. Lg5 Le7 5. e3 0-0 6. Sf3 b6 7. Ld3 Lb7 8. cd5 ed5 9. Lf6: Lf6: 10. h4 g6? 11. h5 Te8 12. hg6 hg6 13. Dc2 Lg7 14. Lg6:! fg6 15. Dg6: Sd7 16. Sg5 Df6 17. Th8+. Crni predaje.
Ovu partiju je duhovitim komentarima objavio Marshall u svojoj knjizi. Kako su se brzo razvijali događaji, govori činjenica da je Bern prvi dim iz lule povukao u 16. potezu. Da bi u sljedećem predao. Istina, potrošio je nešto vremena da bi stavio duhan u lulu, i pri tome je imao nezgodu da mu je prva šibica opekla prste.
Primljeni damin gambit
1. d4 d5 2. c4 dc4:
Ovo otvaranje ima svoje korijene u XV. stoljeću. Ali tek u novije vrijeme ova obrana dolazi do izražaja. Teorija je utvrdila da se pješak u Primljenom daminom gambitu ne može braniti (za razliku od Primljenog kraljevog gambita), a to znači da ovo otvaranje i nije u pravom smislu gambitno. Primljeni damin gambit danas se puno igra i analizira. O njemu je velemajstor Svetozar Gligoric napisao monografiju.
ALJEHIN – BECK
Marget, 1938.
1. d4 d5 2. c4 dc4 3. Sf3 Sf6 4. e3 e6 5. Lc4: c5 6. 0-0 Sc6 7. De2 a6 8. Sc3 b5 9. Lb3 b4?! 10. d5! Sa5 11. La4+ Ld7 12. de6 fe6 13. Td1! bc3 14. Td7:! Sd7: 15. Se5 Ta7 16. bc3!! Ke7? 17. e4! Sf6 18. Lg5 Dc7 19. Lf4! Db6 20. Td1 g6 21. Lg5! Lg7 22. Sd7 Td7: 23. Td7:+ Kf8 24. Lf6: Lf6: 25. e5!. Crni predaje. Medu šahistima je kružila priča da je Aljehin ovu partiju smatrao za svoje najljepše ostvarenje.
Slavenska obrana
1. d4 d5 2. c4 c6
Pripada u red starih šahovskih otvaranja jer se spominje još 1590. godine u rukopisima jednog od najvećih šahista i teoretičara tog doba, Cezare Giulia Poleria. Ono što je Polerio otkrio svojim teorijskim razmatranjem, a Linde tiskao 1874. godine bio je samo početak. Trebalo je čekati sve do 1920. godine, da bi slavenska obrana dobila status korektnog otvaranja. U razvoju Slavenske obrane najviše su doprinjeli: veliki ruski majstor Cigorin, Prvak svijeta Aleksandar Aljehin, dalje Akiba Rubinstein, Bogoljubov, Treybal, Vidmar… – zapravo pripadnici slavenskih naroda po čemu je ova obrana i dobila ime.
EVANS – McDONNELL
Igrano, 1826. ili 1827.
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lc4 Lc5 4. 0-0 d6 5. b4; Lb4: 6. c3 La5 7. d4 Lg4? 8. Db3 Dd7 9. Sg5 Sd8 10. de5 de5 11. La3 Sh6 12. f3 Lb6+ 13. Kh1 Lh5 14. Td1 Dc8 15. Td8:+ Dd8: 16. Sf7: Dh4 17. Db5+ c6 18. De5:+ Kd7 19. De6+ Kc7 20. Ld6+ mat.
Španjolska partija
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5
Ovo je jedno od danas najpopularnijih otvaranja. Otvaranje se nalazi u djelima poznatih šahovskih teoreticara XV. I XVI. stoljeca – Španjolaca Lusene i Lopeza.
U njihovim radovima karakterističan potez 3. Lb5 imao je ograničen taktički zadatak – ugrožavanje pješaka na polju e5. Zbog toga dugo vremena Španjolska partija nije bila omiljena kod šahovskih romantičara kojih je zanimao samo napad na kralja, igra figura, razmjena… Potom je pronađeno obilje varijanti ovog otvaranja. Kako je pokazalo da ima fantastićan potencijal, postalo je jedno od najomiljenijih otvaranja danas. U starijoj literaturi Španjolska partija naziva se “Igra Ruy Lopeza”
LJUBOJEVIĆ – CALVO
Lansarote, 1973.
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5; Sf6 (obicno se igra a6) 4. 0-0 Se4: 5. Te1 Sd6 6. Se5: Le7 7. Dh5?! Se5: 8. De5: Sb5:? 9. Dg7:! Tf8 10. a4 Sd6 11. Sc3 Sf5 12. Sd5! f6 13. Dh7: d6 14. Dg6+. Crni predaje
Poluotvorene igre
Francuska obrana
Dopisni meč između Londona i Pariza, igran je od 1834. do 1836. godine i završio je pobjedom Parižana sa 2:0. U jednoj partiji oni su na 1.e4 odgovorili sa 1. … e6. Od tada je to otvaranje dobilo današnje ime. U ovom meču bilo je dozvoljeno razmišljati najviše dva tjedna po potezu. Veliki ruski majstor Mihail Cigorin volio je poslije 1. e4 e6 igrati 2. De2, pa je takav nastavak dobio naziv Cigorinov sistem.
PETROV – ŠIMANSKI
Varšava, 1847.
1. e4 e6 2. d4 d5; 3. ed5 ed5 4. c4 Lb4+ 5. Sc3 Se7 6. Sf3 Lg4 7. Le2 dc4 8. 0-0 Lf3: 9. Lf3 c6 10. De2 Dd4: 11. Td1 Df6 12. Se4 De6 13. a3! La5 14. Lg4! Dg6 15. Lf5!! Sf5: 16. Sf6++ sa matom u sljedećem potezu.
Sicilijanska obrana
1. e4 c5
Poslije smrti svog prijatelja Leonarda, Polerio se preselio na Siciliju. Tamo je imao priliku promatrati mjesne šahiste kako na 1. e4 uporno odgovaraju 1. … c5. Vjeruje se da je ova činjenica ispričana od Polerija, bila presudna da se ovakav način igra prihvati kao “Sicilijanska obrana”. Sicilijanska obrana je danas jedno od najpopularnijih otvaranja, čest je gost po šahovskim turnirima, a u meču za prvenstvo svijeta sa Karpovom , 1985. g. uspješno ga je primjenjivao (bez poraza) Gari Kasparov.
KLOVBER – NAÐ
Budimpešta, 1912.
1. e4 c5; 2. Sf3 Sc6 3. d4 cd4 4. Sd4: Sf6 5. Sc3 d6 6. Lg5 a6 7. Dd2 Sd7 8. Le2 g6 9. Sd5 f6 10. Se6 Da5 11. Sdc7+ Kf7 12. Sd8+ Kg7 13. Se8+. Crni predaje
Njezin tijek je neobićan, kraj prebrz, a skokovi nezaustavljivih skakača izazivaju oduševljenje.
Caro-Kann obrana
1. e4 c6 2. d4 d5
Naziv ovog otvaranja se sastoji od prezimena dva majstora koji su ga prvi igrali. Caro Kann je omiljena obrana šahista pozicionog stila koji vole čvrst položaj sa puno figura, a uz sve to riješen problem razvoja crnog lovca sa polja c8.
Veliki poznavalac ovog otvaranja bio je kubanski velemajstor i prvak svijeta José Raúl Capablanka. U mečevima za prvenstvo svijeta sa Smislovom i Taljem, dr Mihail Botvinik je uspješno primjenjivao ovu odbranu.
SPIELMANN – Dr TARTAKOWER
München, 1909.
1. e4 c6; 2. d4 d5 3. Sc3 de4 4. Se4: Sf6 5. Sg3 e5?! 6. Sf3 ed4 7. Sd4: Lc5 8. Le3 Db6 9. De2 0-0 10. 0-0-0 Sd5? 11. Dh5! Sf6 12. Dh4 Lg4 13. Ld3! Ld1: 14. Td1: Sbd7 15. Sgf5 Se5? 16. Sg7:! Dd8 17. Sgf5 Sg6 18. Dh6 Se8 19. Sf3! Le3:+ 20. fe3 Df6 21. Sg5 Dh8 22. Se7+. Crni predaje
Skandinavska obrana
1. e4 d5
Ime je dobilo zahvaljujući analizama Skandinavskih majstora, naročito onih iz Stockholma, koji su ovu igru iscrpno analizirali. U prvo vrijeme ovo otvaranje je bilo poznato pod imenom “Kraljičin pješak protiv kraljevog”.
BELZICMAN – RUBINSTEIN
Varšava, 1917.
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Sc3 Sf6 4. Lb5 Sd4 5. Lc4 Lc5 6. Se5: De7 7. Sd3? d5 8. Sd5: De4:+ 9. Se3 Ld6 10. 0-0 b5! 11. Lb3 Lb7 12. Se1? Dh4 13. g3? Dh3 14. c3 h5! 15. cd4 h4 16. De2 Dh2:+! Bijeli predaje
Ruska obrana
1. e4 e5 2. Sf3 Sf6
Ovo otvaranje bilo je poznato još u 16. stoljecu, ali je tada smatrano slabim.
Za ulazak u šahovsku literaturu zaslužni su ruski šahisti, pa se zato zove Ruska obrana ili Obrana Petrova. Aleksandar Dimitrović Petrov (1794 – 1867) prvi ruski šahovski majstor, kompozitor problema, pisac, čovjek koji je pola stoljeća bio najjači šahist u Rusiji. Petrov je bio protiv shvaćanja da je bijeli kao izvršilac prvog poteza, dužan da pri pravilnoj igri dobije.
JANOWSKI – MARSHALL
Biaritz, 1912.
1. e4 e5 2. Sf3 Sf6 3. Se5: d6 4. Sf3 Se4: 5. d4 d5 6. Ld3 Ld6 7. c4 0 – 0 8. cd5 Lb4+ 9. Kf1 Dd5: 10. Dc2 Te8 11. Sc3? Sc3: 12. bc3 Df3:!! 13. cb4 Sc6 14. Lb2 Sb4: 15. Lh7:+ Kh8 16. gf3 Lh3+ 17. Kg1 Sc2: 18. Lc2: Te2 19. Tc1 Tae8 20.Lc3 T8e3!! 21. Lb4 Tf3: 22. Ld1 Tf6!. Bijeli predaje.
Philidorova obrana
1. e4 e5 2. Sf3 d6
U prvom šahovskom udžbeniku, koji je izašao u 1497. godine španjolski šahist Luis Ramirez de Lucena dao je analizu deset otvaranja, među njima i otvaranje koje će se puno kasnije nazvati Philidorova obrana. Slavni francuski majstor i muzičar Francois-André Danican Philidor razradio je ovaj sistem obrane. On je smatrao da crni treba napadati bijeli centar, pomicanjem pješaka na f5, ali je taj način kasnije opovrgnut. Po Philidorovom učenju “pješaci su duša šaha, oni oblikuju napad i obranu, njihov položaj odlučuje o ishodu partije”.
ADAMS – TORRE
New Orleans, 1920.
1. e4 e5 2. Sf3 d6 3. d4 ed4 4. Dd4: Sc6 5. Lb5 Ld7 6. Lc6: Lc6: 7. Sc3 Sf6 8. 0 – 0 Le7 9. Sd5 Ld5: 10. ed5 0 – 0 11. Lg5 c6 12. c4 cd5?! 13. cd5 Te8 14. Tfe1 a5?! 15. Te2 Tc8 16. Tae1 Dd7 17. Lf6: Lf6: 18. Dg4!! Db5 19. Dc4!! Dd7 20. Dc7!! Db5 21. a4! Da4: 22. Te4 Db5 23. Db7:!! Crni predaje jer gubi damu.
V. NAHTSHAJM – N.N.
Bad – Albling, 1920.
1. e4 e5 2. Sf3 d6 3. Lc4 f5 4. d4 Sf6 5. Sc3 ed4 6. Dd4: Ld7? 7. Sg5 Sc6 8. Lf7+ Ke7 9. Df6:+! Kf6: 10. Sd5+ Ke5 11. Sf3+ Ke4: 12. Sc3 mat.
Ova partija je igrana na svježem zraku sa teškim figurama. Pobjednik je poznat jer on nije krio svoje ime.
Evansov gambit
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lc4 Lc5 4. b4 Lxb4 5. c3…
Evansov gambit je dobio ime po svojem pronalazaču, pomorskom kapetanu Williamu Daviesu Evansu (1790 – 1872) iz Milforda (Engleska). Kao godina rođenja ovog gambita uzeta je 1824, a sredina i kraj 19. stoljeća bili su vrijeme njegovog procvata. Evans je šah naučio dosta kasno, sa 28 godina, a samo šest godina kasnije 1824. uveo je u praksu svoj vlastiti gambit. Dvadesetih i tridesetih godina 19. st. bio je jedan od najjačih šahista Londona. Evans je o svom otvaranju napisao i opširnu analizu. Pronalazač je originalnog sistema morske signalizacije zbog čega je bio nagrađen od engleske i ruske vlade.